Nedim Hasić - Del Haske

Dobrodošli na moj blog sa pričicama o i iz života Bosne i Hercegovine i njenih ljudi

24.03.2006.

BH. VREMEPLOV


Voz ĆIRO - najpoznatiji bh. brand

Stotinu i trideset četiri godine nakon što je izgrađena prva trasa željezničke pruge u Bosni i Hercegovini i nakon što je njome prošla prva parna lokomotiva odmilja desetljećima zvana Ćiro, nekolicina radnika današnjeg preduzeća Željeznice, zaljubljenika u parne lokomotive, namjerava revitalizirati nekoliko uskotračnih pružnih pravaca u našoj zemlji na kojima bi se turisti mogli voziti nekadašnjim parnjačama. Vjerovatno inspirirani nedavno obnovljenom uskotračnom prugom na Šargan planini, u Željeznicama su izradili prvi plan turistima zanimljivih dionica koje bi se mogle obnoviti i ući u jedinstvenu ponudu naše zemlje.

TURCI POČELI, AUSTRO-UGARSKA NASTAVILA

Osim trase kod Višegrada, te one koja bi se mogla graditi na Palama a za koju su već spremni i neki preliminarni planovi, postoji iznimno zanimanje i za revitalizaciju pruge koja je kroz Popovo polje, iz Ravnog vodila ka Dubrovniku. Navodno je riječ o nakani o ulaganju dobrostojećeg Trebinjca koji već desetljećima živi u Sjedinjenim Državama i koji tako želi svoju nostalgiju iz djetinjstva za Ćirom pretočiti u ozbiljan turističko-poslovni poduhvat. “Neke smo planove već napravili, obišli smo na Palama nekoliko lokacija na kojima bi se mogla obnoviti pruga i moram priznati kako kod tamošnjih vlasti postoji velika zainteresiranost za takav projekat”, priča Fuad Krvavac iz federalnih Željeznica, fanatični zaljubljenik u parne lokomotive i čovjek koji u svojoj arhivi čuva stotine fotografija i ostalih dokumenata koje među starim željezničarima predstavljaju neku vrstu relikvije. Ukoliko bi se pronašlo novaca i dobre volje za takav projekat, na takav bi se način, nakon više od stoljeća po Bosni ponovo mogao čuti zvižduk parne lokomotive koju su u našu zemlju doveli posljednji emisari Osmanskog carstva koje je tada već bilo na izdisaju.
Iako mnogi smatraju kako je gradnja pruga u našoj zemlji počela s dolaskom Kaiserliche und Koenige monarhije, historijska je činjenica da je turska vlast izgradila prvu trasu željezničke pruge u BiH. Prva pruga izgrađena je na relaciji Dobrljin-Banja Luka, bila je dugačka 104,3 kilometra i radovi na njoj okončani su 1872. godine, pred sam kraj osmanske uprave. Bila je to željeznička pruga normalnog kolosijeka. Promet na ovoj pruzi obustavljen je nakon izbijanja ustanka 1875. godine, a obnovljen je nakon uspostavljanja austrougarske uprave u BiH. “Najzaslužnija osoba za dolazak željeznice u BiH je turski sultan Abdul Aziz Han”, pojašnjava nam Fevzija Ajdin, dugogodišnji uposlenik Željeznica i autor knjige Historija željeznica BiH. “On je šokiran zbog ubrzanog razvoja industrije u BiH, po povratku u Tursku naredio izgradnju pruge Carigrad-Beč. U aprilu 1869. godine sklopljen je ugovor sa grupom kapitalista, koje je predvodio baron Moris Hirsch, koji dobijaju koncesiju za gradnju pruge koja je trebala prolaziti kroz Bugarsku, Rumeliju i Bosnu.” Srbija se, tada pod velikim uticajem Rusije, negativno odredila o gradnji pruge i nije dozvolila da ona prelazi preko njene teritorije. U jesen 1871. godine, kada su položene šine od Bosanskog Novog do Prijedora, iz Siska su na dereglijama dopremljeni teretni vagoni za prevoz šljunka, a u novembru i prve dvije lokomotive. Smatra se kako je 24. decembar 1872. godine zvaničan datum puštanja u saobraćaj prve pruge. “Narod je s čudom gledao u lokomotivu, jer nije mogao vjerovati da 'zaprega ide bez konja' i nazvalo ju je šejtan araba, odnosno vražja kola”, dodaje Ajdin. Okupacijom BiH, austrougarska je uprava odredila da se pruga Banja Luka-Dobrljin osposobi, a za radove na njoj bila je zadužena Deveta regimenta ratne željeznice, kojom je rukovodio major Johan Tomašek. Zanimljivo je kako je razmak između tračnice uskotračnih pruga izgrađenih u BiH u vrijeme okupacijske austrijske uprave iznosio 760 mm. Ovaj specifikum poznat je kao bosanska pruga, odnosno, Bosnische Spurweite, i u Bosni je građena prije no što je to rađeno u Austro-Ugarskoj. Između septembra 1878. i jula 1789. godine, Austrija je izgradila uskotračnu željezničku prugu od Bosanskog Broda do Zenice u dužini od 185,8 km. Godine 1882. izgrađeno je dodatnih 78,3 km uskotračne željezničke pruge od Zenice do Sarajeva, dvije godine kasnije izgrađena je uskotračna željeznička pruga Mostar-Metković, a 1891. godine izgrađena je uskotračna željeznička pruga na cijeloj trasi od Sarajeva do Metkovića u dužini od 134,7 km. Direkcija Bh. zemaljskih željeznica raspolagala je 1910. godine sa 1.002 kilometra uskotračne željezničke mreže, a najveći dio troškova izgradnje bh. željeznica u austrougarskom razdoblju podnijela je upravo BiH. Ukupni dugovi zemlje po tom osnovu iznosili su 1913. godine više od 161 milion kruna.

“LUDI SARAJLIJA” MEHMEDA SPAHE

Parne su lokomotive u historiju polako počele odlaziti još u '30-im godinama prošlog stoljeća, kada je Mehmed Spaho, tadašnji ministar saobraćaja Kraljevine Jugoslavije, inisistirao na uvođenju motornih vozova u Bosni i Hercegovini. Iz tog je vremena ostala i priča o Ludom Sarajliji. “U narodu su se ti vozovi dugo vremena nazivali Spahini vozovi ili Ludi Sarajlija”, priča nam Fevzija Ajdin o motornim vozovima koji su u Slavonskom Brodu građeni u kooperaciji sa mađarskom tvornicom Ganz-Budapest. Prvi je takav voz u saobraćaj pušten 1938. godine na relaciji Beograd - Sarajevo - Dubrovnik. Pošto je bio mnogo brži od dotadašnjih parnjača, raja nenaviknuta na njegovu brzinu ubrzo ga je počela nazivati Ludim Sarajlijom. Krajem '60-ih godina prošlog stoljeća motorni vozovi postepeno su isključivani iz saobraćaja, prije svega zbog dotrajalosti, a posljednje su vožnje imali 1978. godine kada se u BiH ukida uskotračna pruga. Do danas je ostalo sačuvano tek nekoliko parnih lokomotiva koje su nekada tutnjale bosanskim prugama. Jedna od prvih lokomotiva koja je žurila iz Zenice ka Sarajevu, Bosna, danas se čuva u željezničkom depou u Rajlovcu kraj Sarajeva, a prva lokomotiva koja je ušla u Sarajevo, petog oktobra 1882. godine, Rama, danas je u muzeju u Požegi kraj Užica. Više, nažalost, nije sačuvana niti jedna iz grupe lokomotiva koje su građene isključivo za potrebe bh. željeznica, one koje je konstruirao švicarski inžinjer Heinrich Klose od 1885. do 1904. godine, takozvane zupčaste lokomotive koje su se koristile na prugama velikih nagiba, kakav je dionica od Bradine do Podorašca, koja je danas i jedina takve vrste očuvana u BiH. Do danas su očuvane parnjače u Travniku, Jablanici, nekoliko njihovih vagona sačuvano je u Bileći, lokomotive se čuvaju u Prijedoru, Doboju, još postoji Titov voz na Oštrelju, u Gračanici, Tuzli i Višegradu. Jedina, međutim, koja i danas vozi jeste parnjača u Banovićima, kojom se prevozi ruda iz tamošnjeg rudnika te šumska građa. Bosanski željezničari nikako ne mogu prežaliti to što je u Sarajevu nedavno izrezana i u staro gvožđe prodana devedesetak godina stara parna lokomotiva odmilja zvana Joka. Godinama je stajala kao eksponat u krugu tvornice Vaso Miskin Crni i bila je u dobrom stanju, sve dok tadašnji direktor tvornice Osman Zec nije odlučio izrezati je i pretvoriti u staro gvožđe. Željezničari tvrde da se za nju u otpadu nije moglo dobiti više od 300 maraka, dok je njena historijska vrijednost bila neprocjenjiva. Mašinovođe koje su na njoj zaradile penziju čak su i razmišljali o tužbi, no od nje su odustali svjesni da svoju parnjaču više ne mogu vratiti. I to je dovoljno da se zorno pokaže kako se nehajno i bezobrazno odnosimo prema vlastitoj historiji.

NAJPOZNATIJE BOSANSKE LOKOMOTIVE

“Ćiro” dobio Bitku na Neretvi

Jedna od najpoznatijih parnih lokomotiva u Bosni i Hercegovini svakako je ona koja i danas stoji ispred jablaničkog Muzeja Bitke na Neretvi. Riječ je o jednoj od najboljih serija lokomotiva koje su ikada izašle iz tvornice Krauss u austrijskom Linzu i u Bosni i Hercegovini je nosila registracijski broj 73018. Bila je to najčuvenija serija brzih uskotračnih vozova i ta je lokomotiva, sklopljena 1907. godine, saobraćala na relaciji između Sarajeva i Mostara i pripadala je mostarskoj ložionici. Nakon Drugog svjetskog rata i čuvene bitke na Neretvi, Željeznice su je poklonile Općini Jablanica, kako bio dio stalne muzejske postavke. Sve do prije nekoliko godina brigu o Kraussovoj lokomotivi vodio je njezin mašinovođa, rahmetli Daut Arfadžan, koji je zaradio penziju upravljajući njome. Čak i kada je otišao u penziju, Daut je svaki dan godinama održavao mašinu bez koje nije mogao zamisliti život i kojoj je tada bio potreban tek manji remont da bi se ponovo pokrenula.

13.03.2006.

NOVA FILMSKA SENZACIJA IZ BiH


Prvi romski pornić na svijetu

Romi iz Prijedora okupljeni oko Udruženja Veseli Romi snimit će prvi romski porno film na svijetu! Tu je ideju izvorno “patentirao” Redžep Hatić, predsjednik Udruženja, koji trenutno preživljava od gledanja u grah i šolju. Najviše para za gatanje do sada je dobio, kaže, od jednog Slovenca - 50 eura. Odnedavno, promijenio je životne planove: “Mislio sam sa jednim čovjekom otvoriti Agenciju za proročanstvo u Novskoj, ali odustao sam od toga, jer želim da se borim za Rome u Prijedoru i ostanem sa njima”, govori Hatić. Pornić koji namjeravaju snimiti, bar se tako nadaju, mogao bi im donijeti posao koji godinama nemaju, zaradu kojom bi svojim porodicama osigurali normalan život i, kako sami kažu, “povećati natalitet Roma u Prijedoru”.

ZAŠTO SE HAMDIJA NEĆKA

Od oko četiri stotine Roma koji žive na prijedorskom području, samo je troje zaposleno. „A i ta tri Roma nisu iz Bosne, nego su došli sa Kosova“, kažu u Udruženju. Zbog teške materijalne situacije morali su “preduzeti nešto”, te su odlučili snimiti porno film. „Ja sam htio glumiti u tom filmu, ali zbog kritika romskih udruženja iz Sarajeva, Tuzle i Gradiške odustao sam od toga. Oni smatraju da nije dobro da predsjednik Udruženja glumi u takvom filmu“, govori Hatić. Zbog toga je čitav projekat i najodgovorniju ulogu na sebe preuzeo Dejan Mašić, koji se nada da će ubrzo početi sa njegovom realizacijom. „Javila nam se jedna djevojka iz Hrvatske koja je izrazila želju da vodi čitav ovaj projekat. Ona će pomoći i u finansiranju, a želi da u filmu glume i njene dvije sestre. Snimanje će početi kada se s njom dogovorimo a to će biti vrlo brzo“, objašnjava Dejan. Prijedorski “Veseli Romi”, kažu ponosno, bit će prvi u svijetu koji će snimiti romski porno film. Glavna uloga je u početku bila namijenjena Hamdiji Seferoviću, pobjedniku Big Brothera u Hrvatskoj, koji je nakon toga postao prvorazredna medijska atrakcija u susjednoj državi. „Mi smo zvali Hamdiju koji je i rođen ovdje u Prijedoru, ali on je odbio ulogu. Rekao nam je da je vjeran svojoj ženi i da joj je samo jednom opalio šamar. To je glupost, ko je još vjeran svojoj ženi“, pita se predsjednik udruženja Redžep Hatić. “Hamdija, siguran sam, nije bio pošten i iskren”, upozorava Hatić, “jedno priča, drugo radi“. Budući da je ova velika romska zvijezda u Hrvatskoj, ali i u BiH odbila ponudu, Dejan je odlučio da on bude glavni glumac, jer je ovaj posao jedini način da preživi. „Trenutno nemam posla. Skupljam željezo i prodajem ga željezari, ali to nije dovoljno. Sada su mene i moju porodicu nakon trinaest godina izbacili iz stana i gradim baraku kako bi imao gdje živjeti. Ne patim ja za glumom, samo želim pare“.

POSAO SAMO ZA PROFESIONALCE

Dejanu Mašiću, kojeg mnogi Romi u Prijedoru zovu Kralj, i prije su stizale ponude da glumi u ovakvim filmovima. „Neki ljudi iz Crne Gore pitali su me da glumim u njihovom porno filmu, ali odbio sam. Slabo su plaćali, a bilo je i previše teksta“, objašnjava budući glavni glumac, koji dodaje da se ne stidi glumiti u takvoj vrsti filma. „Ja sam profesionalac i ne sramim se voditi ljubav čak ni ispred robne kuće u centru grada, a kamoli u filmu. To je normalna i prirodna stvar. Što se tiče seksa, meni je toga preko glave. Ja bih mogao biti profesor, ne nastavnik, nego profesor seksologije“, govori Mašić. Romi iz Prijedora se nadaju da će njihov pornić doživjeti veliki uspjeh u svijetu, pogotovo na području bivše Jugoslavije, iako još uvijek nisu odlučili kakva će biti radnja filma. Međutim, Hatić i Mašić se slažu da sve treba uraditi profesionalno kako bi se razbile predrasude o Romima.

AKO NEĆE KUSTA, HOĆE ITALIJANI

„Većina ljudi smatra kako se Romi ne pridržavaju higijene. Naš film će dokazati suprotno. Snimat ćemo ga u prvoklasnom hotelu, a ja imam viziju kako će sve to izgledati. Radnja će se odvijati u tom hotelu, a biće uključena i recepcionarka. Ja ću još uskoro napraviti audiciju kako bi izabrao ostale glumce i glumice“, tvrdi Dejan. Romi iz Udruženja naglašavaju kako im je svima velika želja da njihov film režira upravo Emir Kusturica. „Kusturica bi bio najbolji za taj posao, ponudićemo mu da on to režira a ako on neće, mi bi voljeli da to obave Italijani, koji su, iako imaju male ćune, ipak najveći profesionalci i tehničari u ovom poslu“. Snimanje prvog romskog porno filma obezbijedit će poslove za prijedorske Rome, međutim, iako je zaposlenje glavni cilj ovog projekta, to nije njihov jedini motiv zbog kojeg žele snimati. Pornić će, kažu, osim povećanja zaposlenosti, povećati i natalitet romske populacije. „Osim posla, ideja ovo radimo i zbog nataliteta, jer će možda u toku snimanja glumci napraviti i djecu“, kaže Redžep Hatić, koji je i sam otac desetoro djece. Predsjednik Udruženja koji ima pedeset i četiri godine ženio se čak trideset puta. „Prvi put sam vodio ljubav sa devet godina. Imam desetoro djece, a bilo bi ih i više da neke od mojih žena nisu znale za kontracepciju. Ja sam najbogatiji Rom što se tiče nataliteta“.
Dejan dodaje kako se i on mnogo puta ženio. „Meni je trideset i šest godina, a ženio sam se četrnaest puta. Uvijek imam neku rezervu da se mogu ponovo oženiti. Ali Romi su kao droga, svaka žena im se vraća“, u šali govori Mašić i nastavlja: „Moram naglasiti kako mi vjera žene nikada nije bila bitna, iako su ljudi u ovoj državi opterećeni s tim“.

Udruženje „Veseli Romi“ formirano je 2001. godine, sa namjerom da poveća i poboljša obrazovanje, zaposlenost i zdravlje romske populacije na prijedorskom području, te da se za prijedorske Rome obezbijede stanovi i kuće. Rifet Osmanović, član ovog udruženja, 2003. godine pobijedio je na državnom takmičenju u break-danceu. Ovaj državni prvak izabran je prošle godine za predsjednika omladine u Udruženju. “Njegova pobjeda podstakla je mnoge mlade Rome da se bave ovim plesom. Zbog toga ćemo u Udruženju organizovati učenje break-dancea”, kaže Hatić. Udruženje je smješteno u tzv. Romskoj kući u kojoj se nalazi i devet stanova u kojima žive romske porodice. Romska kuća je otvorena prošle godine i bila je poklon ministarstva za raseljena i izbjegla lica Repubike Srpske koje je stanove dalo najugroženijim romskim porodicama. Međutim, Rade Javorić, direktor Centra za socijalni rad u Prijedoru, izjavio je kako je nezadovoljan izborom romskih porodica koje su se uselile u Romsku kuću. Javorić tvrdi da stanove nisu dobile najugroženije porodice. “Rade Javorić mi je prijetio kako će me izbaciti iz kuće. Zato sam ja njemu zaprijetio da ću se objesiti na banderu ispred kuće. Prije toga sam dvaput štrajkovao glađu”, nastavlja Hatić. Predsjednik udruženja govori kako su prijedorski Romi kupovali barake oko Romske kuće, ali ne i zemljište. “Opština nam je uzela sve što smo gradili na tom zemljištu. Državni ministar Mirsad Kebo obećao nam je dati staklenike, međutim, sada nemamo zemljište.”









Nedim Hasić - Del Haske
<< 03/2006 >>
nedponutosricetpetsub
01020304
05060708091011
12131415161718
19202122232425
262728293031

MOJI LINKOVI

e-mail adresa
bordoboja@yahoo.com

moji omiljeni linkovi
www.guardian.co.uk
www.hordezla.org
www.slobodna-bosna.ba

MOJI FAVORITI
-

BROJAČ POSJETA
279364

Powered by Blogger.ba